Psi za traganje

Priča s korištenjem pasa u potragama HGSS-a započinje još za vrijeme Domovinskog rata. Naime HGSS je spasio jednog zalutalog pripadnika međunarodnih mirovinskih snaga na području Mosora, na što se vojna snaga željela odužiti nekom korisnom akcijom. 1998 – Kako je većina pripadnika bila s područja Wales-a, iskoristili su priliku da dovedu 2 vrhunska potražna psa iz te britanske države u Hrvatsku. Na taj su način ti psi postali prvi službeni psi HGSS-a. 1998/99 – Kroz narednih nekoliko godina HGSS nabavlja još dva šteneta pasmine Border Collie, jedan je uvezen iz Walesa, a drugi uzgojen u Hrvatskoj. S njima je započela prva obuka potražnih pasa HGSS-a u Hrvatskoj. Na prvim tečajevima održanima u Hrvatskoj, instruktori su bili kolege iz Walesa. Nakon toga su se tečajevi redali diljem cijele Hrvatske, a s ciljem da se sve stanice HGSS-a upoznaju s ovom tehnikom traganja. 2007 – HGSS je imao prvi značajan pronalazak sa svojim potražnim psima. Pas Hosan sa svojim vodičem Josipom Granićem pronašla je živo 3-godišnje dijete u šumi. Na toj je potrazi pored 50-tak pripadnika HGSS-a sudjelovalo preko stotinu pripadnika vojske, policije i mještana. Uspješnim završetkom ove akcije neupitno je potvrđeno ulaganje u potražne pse u HGSS-u. HGSS trenutno ima 65 aktivnih potražnih timova sa psima od kojih je 31 potražni tim licenciran i osposobljen za traganje u neurbanim područjima dok su ostali potražni timovi u fazi obuke. Sudjelovanjem u brojnim akcijama potraga kroz godine, potražni timovi sa psima su se dokazali kao nezamjenjiv resurs na terenu.

Voditelji potraga

Razvoj voditelja potraga počinje u slično vrijeme kao i rad s potražnim psima. Uvod u problematiku vođenja potraga prvi je put prezentiran na Domu na Mosoru 1998. za vrijeme donacije prvih potražnih pasa iz Walesa. 2005 – članovi HGSS-a putuju u Wales na prvu neslužbenu obuku međunarodno priznatog programa Search Management. Tečaj je trajao tri dana, a na njemu su članovi utemeljili osnovna znanja iz ovog područja. Svjesni toga da je ovo samo početak i da je potrebno 5 dana kako bi se obuhvatilo ukupno gradivo, ista ekipa organizira novi tečaj: 2009 – održan je prvi tečaj za voditelje potraga na kojem su predavači bili instruktori iz Walesa Alistar Read i David Jones. Tečaj je održan na engleskom jeziku, a na njemu je tečaj položilo prvih sedam članova HGSS-a (pok. Hrvoje Dujmić, Frane Bebić, Josip Granić, Nikola Brebrić, Alen Zorić, Christian Nikolić, Zlatko Balaš, Zvonimir Miler) od kojih su većina postali i instruktori za voditelje potraga.

2011 – u Paklenici je održan prvi tečaj na hrvatskom jeziku nakon što su prevedeni svi materijali, oblikovane prezentacije te prilagođene načinu rada HGSS-a. Nakon ovoga se počinju nizati tečajevi i to po dva godišnje. Do današnjeg dana HGSS ima preko 200 članova koji su položili ovaj tečaj. Odjel za voditelje potraga odlično surađuje i s gorskim službama u susjedstvu čiji su članovi česti gosti na našim tečajevima.

Po završetku tečaja na Promini gdje je usvojena metodologija rada, HGSS istovremeno započinje s projektom izrade zapovjednog vozila koji postaje logistička potpora i mobilni stožer za potrage i ostale veće akcije. Stoga se 2007. godina smatra velikim zaokretom u potragama HGSS-a koje s tada već razvijenom ekipom s potražnim psima, čine snažnu organizaciju za ovakav tip akcija. Polako, ali sigurno, HGSS hvata temeljni cilj a to je da se većina potraga završava unutar 24 sata, s čime se znatno podižu izgledi za preživljavanje nestalih osoba.

HGSS trenutno raspolaže s 4 zapovjedna vozila strateški raspoređena kako bi se pokrivao cijeli teritorij RH, dok je u fazi izrade nova generacija zapovjednog vozila ZV5.

Digitalna kartografija

2004. u vrijeme kada je počela ozbiljnija i organizirana obuka potražnih pasa prilikom suradnje s kolegama iz slovenske gorske reševalne službe došli smo u dodir s digitalnom kartografijom. U početku su se planiranjem i vođenjem potraga pa tako i digitalnom kartografijom, bavili pojedini vodiči pasa. Kako je nemoguće u isto vrijeme biti i vodič potražnog psa i voditelj potrage tako se pristupilo organiziranom obučavanju članova službe za voditelje potrage i digitalne kartografe. Digitalna kartografija je jedan vrlo moćan i koristan alat kod planiranja i vođenja potražnih akcija. U ožujku 2006. godine održan je prvi tečaj vezano za potrage kojeg vode Bebić i Balaš, gdje su članovi službe upoznati s osnovama teorije vođenja potrage, digitalnom kartografijom te radom s GPS uređajima. Od tada se svake godine održava barem po jedan tečaj digitalne kartografije. Kroz 14 godina, koliko se ovi tečajevi održavaju, na njima je sudjelovalo preko 300 članova službe. 2016. za digitalnu kartografiju se službeno počinje koristiti QGIS aplikacija koju je naš član Tomislav Blažević prilagodio za potrebe službe čime je znatno ubrzano i olakšano planiranje potražnih akcija.

Odjel bespilotnih sustava

Odjel bespilotnih sustava (OBS) počeo je s radom 17. svibnja 2018 godine kao interni odjel Komisije za potrage i lavine iako se bespilotni sustavi u HGSS-u koriste posljednjih sedam godina. Prva zadaća odjela bila je napisati program obuke za rukovatelje bespilotnim sustavima kao i organizacija odjela i resursa. Nakon izmjena i dopuna koje su ga uskladile s aktualnim smjerovima u školovanju odjel je uspješno dobio rješenje o prihvaćanju programa obuke. Prvi službeni sastanak odjel je organizirao s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe (HKZP) na kojem je upoznao djelatnike kontrole s planovima razvoja i školovanja te ujedno zatražio pomoć licenciranih instruktora kako bi osigurao prijenos znanja na najvišoj razini. HKZP omogućila je pomoć u provođenju obuke za rukovatelje bespilotnim sustavima HGSS-a. Uspostavili smo suradnju s Agencijom za civilno zrakoplovstvo kako bi osigurali maksimalan prijenos znanja na sve buduće pilote na daljinu i kako bi nasi piloti uvijek bili upoznati s aktualnim propisima. Obuka prvih rukovatelja bespilotnih sustava održana je u HGSS Stanici Split (Ispostava Sinj) na kojoj su prisustvovali članovi iz raznih Stanica HGSS-a. Slijedile su obuke u Gospiću i Paklenici što je u konačnici zaokružilo broj licenciranih rukovatelja na 49. Uskoro se krenulo u nabavu prvih bespilotnih letjelica s termalnim kamerama što je donijelo nove mogućnosti i načine izvođenja letačkih operacija. Od ustroja OBS-a bespilotnim letjelicama pronađeno je pet osoba. Daljnji razvoj OBS-a je u smjeru školovanja i razvoja novih tehnologija, programskih rješenja, dodatnih tečajeva čiji broj se sada penje na pet godišnje kao i ustrojem kontinuiranog usavršavanja kroz mjesečne treninge odjela. Na treninzima se okupljaju iskusni piloti, novopridošli piloti kao i članovi HGSS-a koji pokazuju interes za bespilotne letjelice, gdje im je omogućeno u sigurnoj okolini i kontroliranom prostoru uvježbavati tehnike. Osim trenažnih letačkih operacija piloti se educiraju i na području digitalne kartografije, izrade 3D modela terena, usavršavajući se u svim potrebnim vještinama koje im pomažu u daljnjem uspješnom radu u svrhu spašavanja ljudskih života. Predstavnici HGSS-a u 2018. godine sudjelovali su na European Emergency Number Association konferenciji posvećenoj bespilotnim sustavima. Već iduće godine na EENA konferenciji koja se održala u Dubrovniku smo sudjelovali na pred event za bespilotne letjelice gdje smo pokazali znanje i vještinu te suradnju HGSS-a i HKZP. U kontroliranom zračnom prostoru Zračne luke Dubrovnik, u koordinaciji sa svim relevantnim službama, održali smo demonstraciju potrage za unesrećenom osobom na način koji je zadivio sve međunarodne posjetitelje. Nastavak konferencije je prošao u svjetlu predavanja i prezentacija na kojima je OBS sudjelovao s prezentacijom o HGSS-u i OBS-u kao i panel raspravom s ostalim sudionicima. Iste godine EENA je izradila studiju slučaja: “Integrating search and rescue drones into airspace” na primjeru suradnje HGSS-a i HKZP-a.

OBS je zahvaljujući raznim aktivnostima i rezultatima prepoznat i od strane drugih službi te je aranžiran na obukama i aktivnostima koje mogu doprinijeti i ostalim sudionicima civilne zaštite u RH. Od najzapaženijih akcija istaknuli bi akciju “Pašman” gdje je sudjelovalo 12 letjelica u koordiniranoj potrazi s ostalim sudionicima zračnog prostora. U nepune dvije godine od osnutka, odjel bespilotnih sustava HGSS-a je uvođenjem novih tehnologija, znanjem i stručnošću instruktora i licenciranih pilota, postao neizostavan dio uspješnosti potrage i spašavanja.