HGSS je ideju Parka prirode Dinara promovirao u lokalnim zajednicama kao i na razini Republike Hrvatske. Zaštita područja masiva Dinare u kategoriji parka prirode, od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate geo raznolikosti, divljih vrsta flore i faune i endema. Važna je i zaštita cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima i močvarnim staništima, stijene i točila, šumska i špiljska staništa te druge prirodne vrijednosti proizašle iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, polu prirodnih staništa, autohtonih pasmina i sorti te bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno povijesnim lokalitetima.

Planinski masiv Dinare (Dinara, dio Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašava se Parkom prirode koji će sačuvati prirodu s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji u mjeri u kojoj se neće ugroziti bitna obilježja i uloga ovoga prostora. HGSS je sudjelovao u obilježavanju više od 300 kilometara planinarskih staza na ovom području. Te staze dio su popularnih pravaca Via Adriatica i Via Dinarica koje sve više privlače brojne hodače iz Hrvatske i svijeta. Sudjelovali smo u izradi “ferate” – najdužeg osiguranog puta u Hrvatskoj što vodi kroz južnu stijenu Dinare na greben Ošjak. Gradili smo planinarska skloništa i pomogli u razminiranju ratom zahvaćenih područja.

Danas na tom području postoje skloništa: Dom na Brezovcu (1050 m), Planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 m), Planinarsko sklonište Dinara (1831 m)na najvišem vrhu Hrvatske, Planinarsko sklonište u južnoj stijeni Dinare (1260 m), Planinarsko sklonište Drago Grubač (1645 m), Planinarsko sklonište Bili Cvitak (800 m), Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m), Planinarska kuća Glavaš (550 m), Planinarsko sklonište Rupe (1363 m), Planinarsko sklonište Hrvatski vitez Josip Goreta (1530 m), Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m), Planinarsko sklonište Pume (1630 m), Planinarsko sklonište Vjetar s Dinare (1330 m), Planinarsko sklonište Sveti Mihovil (340 m). U izgradnji većine ovih objekata sudjelovali su članovi HGSS-a.

Prvenstveno zahvaljujemo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na zajedničkom nastojanju da se Dinara očuva  kao i svim saborskim zastuonicima koji su jednoglasno usvojili Zakon o proglašavanju parka prirode “Dinara”. Zahvaljujemo Ministarstvu obrane Republike Hrvatske bez čijih bi helikoptera teško iznijeli potrebni materijal na planinu.

Članovi HGSS-a su s borcima iz Kijeva sudjelovali u obrani ovog područja u Domovinskom ratu. Na vrhu Velika Duvjakuša HGSS je, s veteranima 7. gardijske brigade “Pume”, postavio spomenik palim braniteljima. Spomenik je izrađen od kamenja u ratu srušene crkve u Kijevu. Planinarsko sklonište pod Velikom Duvjakušom nosi ime slavne 7. brigade “Pume”. HGSS je uz to sklonište postavio malu meteorološku postaju i on line video kamere. U posljednjih pedesetak godina gorski spašavatelji su stalno prisutni na Dinari, istražuju speleološke objekte, izvore rijeka Cetine i Krke te pomažu u raznim istraživačkim i zaštitarskim projektima. Čistili smo planinu od u ratu zaostalog krupnog otpada i pomagali u razminiranju. U dramatičnim okolnostima smo branili skloništa od požara.

Hrvatska gorska služba spašavanja surađuje s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša (Zakon o HGSS-u, članak 11.) Stalna smo logistička potpora biolozima djelatnicima Uprave za zaštitu prirode.

Veseli nas zato što Dinara i Kamešnica ovim vidom zaštite dobivaju novu vrijednost u kojoj će uživati ljubitelji prirode i lokalna zajednica. Planine se sve manje koriste kao ispasišta, a plodne dolce gotovo nitko više ne obrađuje. Stanovnici prigorskih predjela sve više se okreću planinskom turizmu koji se kod nas jednako kao i u svijetu sve više razvija. Danas ova područja od posebne državne skrbi, sutra će biti mjesta održivog razvoja. 80% svjetskog stanovništva živi u gradovima, a sve više raste potreba za odlaskom u prirodu. Zato je ovaj planinski prostor HGSS odavno prepoznao kao prirodni resurs pa je osim rada na planinarskoj infrastrukturi cjelokupno područje pokrio i s pet planinarskih karata vrhunske kvalitete. Nadamo se da će ovaj projekt pomoći očuvanju prirode i vrijednosti prostora na dobrobit ljudi i zajednice.

HGSS će se i dalje brinuti o njegovoj sigurnosti.