Spašavanje na Tulovim gredama

Uz osobu su od početka bila dvojica gorskih spašavatelja HGSS Stanice Zagreb. Pružili su joj pomoć i alarmirali HGSS Stanicu Zadar, koja je dojavu zaprimila u 14:25. Budući da HGSS trenutačno nema operativnu sposobnost spašavanja vitlom s novim helikopterima, pokrenuta je zemaljska akcija spašavanja.

Zadarskim spašavateljima pridružio se i dio ekipe s dežurstva u NP Paklenica.

Spašavatelji su unesrećenu osobu u nosilima spustili više od 100 metara niz stijenu koristeći stijenske tehnike spašavanja, nakon čega su nastavili zahtjevan transport preko kosog i nepristupačnog terena do mjesta na kojem je mogao sletjeti helikopter HEMS-a. Uz unesrećenog su cijelo vrijeme bili spašavatelji s potrebnom opremom, uključujući kisik i automatski vanjski defibrilator.

U 18:09 osoba je predana timu HEMS-a, a potom je helikopterom prevezena u KBC Rijeka.

Od dojave do predaje medicinskom timu prošlo je gotovo četiri sata. Velik dio tog vremena bio je potreban upravo za spuštanje osobe niz stijenu stijenskim tehnikama spašavanja i njezin daljnji transport preko nepristupačnog terena.

Lokacija i uvjeti omogućavali su spašavanje iz zraka. Da je HGSS imao operativnu sposobnost spašavanja vitlom, ova se akcija mogla provesti u višestruko kraćem vremenu. Unesrećenu osobu bilo bi moguće izvući vitlom izravno iz stijene dok helikopter lebdi iznad lokacije, čime bi se izbjegao dugotrajan spust stijenskim tehnikama i daljnji transport po zahtjevnom terenu.

Ova akcija vrlo jasno pokazuje razliku između spašavanja iz zraka i transporta zrakom.

Helikoptersko spašavanje omogućuje da se unesrećena osoba izvuče izravno s nepristupačnog mjesta. Helikopterski medicinski transport omogućuje da se osoba, nakon što je spašavatelji dopreme do mjesta dostupnog helikopteru, zračnim putem transportira prema odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

HGSS je ranije imao sposobnost provoditi spašavanje iz zraka vitlom. Danas tu operativnu sposobnost nemamo. Novi helikopteri se trenutno mogu koristiti isključivo za transport spašavatelja HGSS-a s jedne lokacije na drugu, ali i dalje ne postoji mogućnost izvođenja spašavanja vitlom.

Upravo zato već dulje vrijeme apeliramo, iniciramo i želimo aktivno sudjelovati u uspostavi pravog i cjelovitog sustava helikopterskog spašavanja na razini Republike Hrvatske.

Takav sustav nije samo helikopter opremljen vitlom. Potrebno ga je sustavno izgraditi kroz odgovarajuću infrastrukturu, organizirana zajednička dežurstva, osposobljene i utrenirane posade i spašavatelje, standardne operativne postupke, jasne procedure aktiviranja i koordinacije te sve ostale elemente potrebne da bi sposobnost spašavanja iz zraka bila stvarno i kontinuirano dostupna.

Takav sustav danas nemamo ni približno na razini kakvu bi trebala imati uređena turistička zemlja poput Hrvatske. Još važnije, takvu sposobnost moramo izgraditi prvenstveno zbog sigurnosti domaćeg stanovništva, koje nam mora biti prioritet.

Posebno zahvaljujemo posadi HEMS-a koja je sudjelovala u ovoj akciji. Nakon što su spašavatelji unesrećenu osobu izvukli iz stijene i transportirali do mjesta dostupnog helikopteru, HEMS je u tom trenutku bio najbolji način za nastavak medicinskog zbrinjavanja i što brži transport prema bolnici. Unesrećena osoba na kraju je prevezena u KBC Rijeka.

U akciji je sudjelovalo 12 spašavatelja HGSS-a: četvero iz Stanice Zadar, četvero iz Stanice Istra te po dvoje iz stanica Osijek i Zagreb.