Akcije po godišnjim dobima

Svako godišnje doba ima svoje posebnosti, a broj akcija neznatno se razlikuje za svaku od njih. U kontinentalnom dijelu najveći broj akcija događa se zimi zbog velikog broja nesreća na našim vrlo posjećenim planinaskim izletištima i skijalištima – Sljemenu, Platku, Mrkoplju i ostalima. Na obali i priobalnom području najviše akcija bilježi se u proljetnim i ljetnim mjesecima.

Proljeće je vrijeme kada se zbog ljepšeg vremena broj ljudi u prirodi poveća. U to doba godine najviše interveniramo u planinarskim potragama i potragama.

Ljeti se zbog većeg broja gostiju u Hrvatskoj održavaju dežurstva u Nacionalnim Parkovima Plitvice, Mljet i Paklenica, Parku prirode Biokovo, a aktivno je i SAR helikoptersko dežurstvo u Divuljama. Dežurstva na navedenim, najfrekventnije posjećenim lokacijama, su organizirana kako bismo bili što bliže mjestu nesreće i time smanjili naše vrijeme reakcije. To povoljno utječe na brzinu spašavanja i umanjenje posljedica nesreće. Ljetne intervencije su različitog tipa -od lakših ozljeđivanja do dehidracije i potraga za izgubljenim osobama. Ove godine helikoptersko dežurstvo započelo je već 1. svibnja, najranije od kada se provodi, i trajat će do 1. studenog. HGSS-ova ekipa letača spašavatelja spremna je reagirati u vrlo kratkom roku kako bi se unesrećene osobe što prije predale na medicinsku obradu, idealno unutar zlatnog sata.

Jesen je pak „rezervirana“ za akcije stradavanja penjača, potrage za starijim stanovništvom, ali sve češće su i potrage za izgubljenim sakupljačima kestena i gljiva.

Povećanje broja akcija u proteklih 20 godina

Statistika koju vodimo kaže da je 1998 godine u Hrvatskoj bilo 12 stanica HGSS-a u kojima je djelovalo oko 250 članova. Od 2018. godine više od 1150 visoko motiviranih volontera HGSS-a djeluje kroz 25 stanica i 40 ispostava.

Razlog tolikog povećanja u broju ustrojstvenih jedinica i članova vidljiv je iz podatka da je 1998. godine HGSS intervenirao 96 puta, dok je u 2018. godini intervenirano čak 875 puta. Razlog tomu su globalni trendovi i sve veće aktivnosti na neurbanim prostorima. U posljednjih desetak godina broj posjeta našim planinama i rijekama povećao se deset puta, a ti trendovi će i dalje nezaustavljivo rasti. Osim toga, broj akcija HGSS-a raste i zbog klimatskih promjena (poplave, potresi, snježna nevremena…).

Zbog toga već godinama provodimo vrlo obimne preventivne aktivnosti poput izrade sigurnih zemljovida, edukacija, trasiranja staza i signalizacija, izrade skloništa, interventnih helidroma i dežurstava u Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode, kao i na ostalim sportskim događajima u prirodi poput različitih utrka i planinarskih pohoda.

Broj spašenih ljudi

Broj spašenih ljudi znatno je veći od broja akcija. Na primjer, 1998. godine, samo u jednoj akciji na Bjelolasici sa žičare je spašeno 115 ljudi. U jednoj od brojnih akcija uzrokovanih poplavama 2014. godine, u Županji te Bosni i Hercegovini kroz nekoliko dana spašeno je ili evakuirano oko 3 500 ljudi. Nakon potresa u okolici Petrinje 2020. godine u prvih 6 sati pronađeno je svih 10 nestalih osoba zatrpanih pod ruševinama. Do kraja angažmana HGSS-a na tom području intervenirano je preko 3 500 puta.

Tijekom snježnog nevremena u Dalmaciji 2012. godine pružena je pomoć ili je spašeno oko 1 600 ljudi. Slična je situacija i kod uspješnih potraga za skupinama zalutalih izletnika, kada se u jednoj potrazi na sigurno izvuče i po nekoliko desetaka ljudi.

Statistika spašenih

Pri intervencijama u planinama i prirodi statistika spašenih otkriva kako su 85 posto spašenih državljani Republike Hrvatske, dok samo 15 posto čine strani turisti. Što se statistike prema spolu tiče, 65 posto HGSS-ovih spašenih ljudi su muškarci, a 35 posto žene. To je odraz većeg broja muškaraca koji se bave aktivnostima poput planinarenja, skijanja i alpinizma, ali i većem izlaganju rizičnim situacijama.

Uzroci nesreća

Uzrok nesreća su rizične sportske aktivnosti u planinama i prirodi s posljedičnim padovima, udarcima i ranjavanjima, a rizike nosi i pješačko izletništvo (poskliznuće, iscrpljenje, dehidracija, gubljenje i dr.). Najčešći pogodujući čimbenici za nesreće su loša tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena, pogrešne procjene i planiranje, neadekvatna oprema, manjak tekućine, precjenjivanje mogućnosti, kretanje u nepovoljnim meteorološkim uvjetima, zakašnjela reakcija (kasni poziv, prazna baterija…) te odlazak u prirodu sam, bez društva i bez obavijesti obitelji.

Posljedice

Među nesrećama, odnosno među unesrećenima u planinama i drugdje u prirodi prevladavaju lakše ozljede (kontuzije, uganuća, iščašenja, iscrpljenost i dr.) no one mogu onemogućiti planirane aktivnosti i kretanje. Bez pravodobne intervencije HGSS-a, na nepristupačnom terenu, svaka takva ozljeda može imati fatalne posljedice. Brzom intervencijom umanjuju se posljedice po zdravlje i život, skraćuje se liječenje ili otklanja invalidnost. Manji dio čine teže ozljede poput teških ozljeda glave, kontuzija s unutarnjim krvarenjem, višestrukih lomovi, opće pothlađenosti i sličnih. Znatan je broj spašenih bez ikakvih ozljeda, najčešće kad se ljudi jednostavno izgube na nekom području. I u tim slučajevima brza akcija, odnosno uspješna potraga i pronalazak izgubljenih, spašava život i zdravlje te sprečava moguće kasnije ozljede ili nesreće.

Broj naglih oboljenja poput srčanog/moždanog udara ili gubitka šećera u krvi malen je. Te intervencije kada se dogode znaju biti veoma dramatične i zahtjevne za spašavatelje i unesrećenike. Zahvaljujući brzim i kvalitetnim intervencijama HGSS-a većina završava sretno pravovremenim transferom unesrećenika do organizirane zdravstvene zaštite.

Smrtni ishodi prilikom bavljenja sportskim i rekreativnim aktivnostima u planinama i prirodi su najrjeđi. Najčešće se susreću u intervencijama koje nemaju veze s sportom i rekreacijom, već se radi o pokušajima namjernog oduzimanja vlastitog života.