Nakon potresa U Zagrebu i na Banovini te iskustava iz pandemije korona virusa ocjenjeno je kolika je važnost daljnjeg razvoja sustava civilne zaštite i njezinih sastavnica.

U okviru konferencije organizirana je panel rasprava na temu: Civilna zaštita i upravljanje krizama (potresi, poplave, požari), u kojoj su učešće dali Krešimir Kuk (Seizmološka služba RH), Dragutin Repinc (Ministarstvo hrvatskih branitelja), Siniša Petkoviček (HVZ), Davor Spevec (Ravnateljstvo civilne zaštite), Pavo Medved (Vukovarsko-srijemska županija) te Josip Granić, pročelnik HGSS-a.

Uvodničarka, Nataša Gajski Kovačić, istaknula je da je, kada je riječ o djelovanju sustava Civilne zaštite u Zagrebu i na Banovini, najveći problem bio u nekoordiniranosti pojedinih segmenata sustava CZ. Kao pozitivan primjer istaknut je brzi i učinkoviti ulaz operativnih snaga HGSS-a na ugroženo područje, djelovanje na pronalaženju unesrećenih i poginulih, a potom i na brzom organiziranju pomoći uklanjanja opasnih dijelova zgrada, ali i na distribuciji informacija sa terena.

Pročelnik Josip Granić ustvrdio je kako je brz i učinkovit odgovor optimalnim resursima dio strategijskog opredjeljenja HGSS-a kao službe koja je u javnosti prepoznata po svom promptnom i učinkovitom odgovoru na događaj. Isto tako, naučili smo važnost komunikacije s javnosti i na terenu s drugim operativnim snagama, prije svega u prevenciji neželjenih događaja, ali i o važnosti precizne informacije u sanaciji nesreće.

Drugoga dana konferencije pod temom „Smart city i krizno upravljanje“ Zdenko Lovrić iz stanice Vinkovci, prezentirao je Projekt PRAETORIAN – zaštita kritične infrastrukture od naprednih kombiniranih cyber i fizičkih prijetnji u Europi, te ulogu HGSS-a kao first respondera u ostvarenom napadu na objekt/e kritične infrastrukture i kaskadnih efekata na okruženje.