Uvježbanost i osposobljenost:

• Redoviti odlasci u speleološke objekte, kao i redovito uvježbavanje speleoloških tehnika i tehnika samospašavanja, osnovni su preduvjeti sigurnog bavljenja speleologijom. Ako ste imali dulju pauzu, a namjeravate ponovno ići u jame, ponovite sve speleološke tehnike na stijeni na dnevnom svjetlu uz iskusnog speleologa.

Prije odlaska u speleološki objekt:

• Osim najave u matičnoj speleološkoj udruzi, svakako recite svojoj obitelji ili prijateljima u koji speleološki objekt odlazite gdje se nalazi i koliko se namjeravate zadržati, kako bi oni u slučaju nepojavljivanja mogli alarmirati HGSS. Prilikom odabira speleološkog objekta vodite računa o svojoj psihofizičkoj pripremljenosti i tehničkoj osposobljenosti.
• Upoznajte se s hidrološkim značajkama objekta i pratite vremensku prognozu, npr. u proljeće i jesen kad su najobilnije oborine nemojte ići u ponore ili polupotopljene speleološke objekte.
• Ako se radi o posjetu, preporuča se dobro proučiti morfologiju objekta, poznavati članove ekipe, procjeniti duljinu boravka, te prema tome osigurati potrebnu tehničku opremu, rezervnu odjeću, hranu, te eventualno opremu za bivakiranje.
• U kompleksne speleološke objekte, npr. u špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica, Panjkov ponor – Muškinja, Špiljski sustav Tounjčica, Jamski sustav Crnopac i sl. idite ukoliko imate nacrt, iskustvo u podzemnoj orjentaciji ili u pratnji iskusnih speleologa.
• Ako se radi o istraživanju treba proučiti literaturne podatke, ukoliko postoje, o speleološkim objektima u okolnom području. Na osnovu toga odrediti količinu tehničke opreme, eventualne opreme za bivakiranje u podzemlju, boravak u baznom logoru te potrebe rezervne opreme i hrane.

U speleološkom objektu:

• Kretanje u podzemlju prilagodite najsporijem članu ekipe.
• Vodite računa da uvijek imate osnovnu LED rasvjetu, rezervnu LED rasvjetu i dovoljnu količinu baterija.
• Ako ste ostali bez svjetla nemojte se kretati već čekajte nekog iz ekipe da vam osvijetli prostor.
• Uvijek sa sobom nosite nožić i potkapu, a kod duljih boravaka rezervnu odjeću, rukavice i čarape.
• U speleološke objekte, posebno većih dimenzija, trebaju ići minimalno tri osobe, ukoliko se jedna unesreći, druga ostaje s njom, a treća odlazi po pomoć.
• Koristite standardnu speleološku odjeću (PVC ili kordura kombinezone, pododjela od flis materijala, isključivo sintetičko rublje, te flis čarape ili ronilačke šlapice, kao i gumene rukavice) jer ona omogućuje ugodniji, dulji i sigurniji boravak.
• Uz standardnu osobnu speleološku opremu (speleološki pojas, sprave za penjanje – ručna penjalica bloker sa stremenom i prsna penjalica croll, sprava za spuštanje – stop descender ili obični descender, pupčanu vrpcu i nekoliko karabinera) nosite zamku od 5 m i koloturu.
• U kacigi uvijek nosite astrofoliju, prvi zavoj i nekoliko hanzaplasta.
• Vodite računa o tome da se pothlađivanje (hipotermija) u speleološkim objektima događa uvijek i da je vrlo važno kvalitetno utopliti sebe i/ili unesrećenu ili iscrpljenu osobu dok čekate. Hipotermija je smrtno opasna.
• Ako morate čekati dulje vrijeme u podzemlju sjednite na transportnu vreću ili na nešto što će izolirati tijelo od podloge, ukoliko imate plinsko kuhalo upalite ga i zagrnite se astrofolijom.
• U speleološkim objektima sa snijegom i ledom (jame na Velebitu, Dinari, Biokovu i sl.) pazite na zaleđena užeta (koristite obavezno dodatni karabiner uz descender pri spuštanju), padanje i odlamanje leda, smrzotine prstiju ruku i nogu.
• Ako špiljarite izvan granica Lijepe naše uz sve navedene savjete vodite računa i o slijedećem:
• Javite se lokalnoj speleološkoj udruzi ili Nacionalnom savezu.
• Provjerite postoji li u području na kojem želite istraživati speleološke objekte opasnost od histoplazmoze – gljivične infekcije do koje dolazi udisanjem spora gljive Histoplasmosa capsulatum koje se nalaze u prašini, izmetu ptica ili šišmiša – simptomi bolesti slični su tuberkulozi.
• Provjerite postoji li opasnost od bjesnoće – u tropskim špiljama prenosnici su često šišmiši.
• Općenito se prije odlaska u egzotična područja morate posavjetovati s liječnikom u Imunološkom zavodu kako biste dobili upute o mogućim potencijalnim bolestima (žuta groznica, malarija, tifus, tetanus i sl.), o preventivi i cijepljenju.
• Imajte na umu da je spašavanje iz speleoloških objekata logistički (velik broj spašavatelja i opreme), tehnički i fizički vrlo zahtjevno te da može trajati satima pa i danima.* aktualni popis najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj