20 srpnja. 2016. godine u prostorijama Županijske uprave osnovana je HGSS stanica Koprivnica koja prema teritorijalnom ustroju pokriva područje tri grada, Koprivnicu, Križevce i Đurđevac te 22 općine na području Koprivničko-križevačke županije.
20 srpnja. 2016. godine u prostorijama Županijske uprave osnovana je HGSS stanica Koprivnica koja prema teritorijalnom ustroju pokriva područje tri grada, Koprivnicu, Križevce i Đurđevac te 22 općine na području Koprivničko-križevačke županije.
HGSS stanica Koprivnica osnovana je kako bi organizirala, unaprijedila i obavljala djelatnosti spašavanja i zaštite ljudskih života i imovine u planinama, nepristupačnim područjima i u drugim izvanrednim okolnostima na području Koprivničko-križevačke županije, te cijele Republike Hrvatske kroz suradnju s drugim stanicama HGSS-a, kao i međunarodne suradnje kad je za to iskazana osnovana potreba.
Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. S površinom od 1.748 km2 sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj, dok je po broju od 115.584 stanovnika šesnaesta po veličini. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija pripada Panonskoj mega regiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave. Kao središnja naselja ovog prostora ističu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravničarskog i brdskog dijela Županije, Križevci na jugozapadu te manji Đurđevac u istočnom dijelu zaravni. Brdski dio Županije čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Čitavo pobrđe odijeljeno je dolinom Koprivničke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveća visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog gorja, s najvišim vrhom Kalnikom (Vranilac 642 m n.v.). Kalnik poznat po biljnom i životinjskom bogatstvu, poučnoj stazi, ferati “Koprivnički smjer” kategorije C/D i trima špiljama u blizini, najveće je sportsko penjalište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s preko 200 penjačkih smjerova na više sektora koji se nalaze u blizini Kalničke tvrđave. Od vrha prema sjeveroistoku strši niz stjenovitih zubaca, kojima su planinari nadjenuli naziv “sedam zuba”. Geološki je specifikum jer je nastao na spoju dviju tektonskih ploča južne koja pripada Dinaridima i sjeverne koja pripada Alpama. Tako je na relativno maloj nadmorskoj visini nastala impozantna stjenovita masa. Kalnik je mjesto koje privlači planinare, penjače, paraglajdere i druge izletnike.
Raznolikost ovog kraja jasno je prepoznatljiva i kroz popis zaštićenih dijelova prirode, posebni rezervati kao što su Đurđevački Pijesci, Mali Kalnik, Dugačko Brdo, Crni Jarki, Veliki Pažut, park šume Župetnica i Borik, značajni krajobrazi Kalnik i Čambina, spomenici prirode Staro Stablo Pitomog Kestena, Mali Zoološki Lokalitet Livade u Zovju, Skupina Stabala Hrasta Lužnjaka, spomenici parkovne arhitekture park kraj OŠ Vladimir Nazor u Križevcima Poljoprivredne škole u Križevcima, te regionalni park Mura-Drava.
Članstvo HGSS stanice Koprivnica čini 35 volontera, od toga je jedan gorski spašavatelj, tri instruktora specijalnosti Komisija HGSS-a, četrnaest spašavatelja i sedamnaest pripravnika.
U svrhu potrage za nestalim osobama unutar Stanice aktivno se sudjeluje na tečajevima za voditelja potrage, kartografa, u formiranju je potražni tim K9, te djeluju dva licencirana rukovatelja i dva instruktora bespilotnih sustava. HGSS stanica Koprivnica ima i jednog letača spašavatelja te sedamnaest spašavatelja na brzim vodama i u poplavama.
Unutar aktivnih članova obučenih za pružanje prve pomoći u ne urbanim i na teško pristupačnim terenima, djeluje jedan liječnik i tri medicinska djelatnika, a 5 članova ima važeću međunarodnu ITLS licencu.
Dejan Bojovski
Ulica Hrvatske državnosti 7, Koprivnica