U Europi je tradicija helikopterskog spašavanja započela šezdesetih godina prošlog stoljeća što je bio veliki iskorak u sustavu gorskog spašavanja.
Sukladno tome IKAR je osnovao potkomisiju za helikoptersko spašavanje 1955. godine.
Kako su helikopteri bili isključivo u ratnom zrakoplovstvu, do njih se teško dolazilo. U bivšoj državi Slovenci su prednjačili u njegovoj upotrebi tijekom akcija spašavanja.

Za potrebe turizma, ADAC je 80-ih godina organizirao helikoptersku bazu u Divuljama za hitne medicinske transporte s otoka i udaljenijih destinacija.

Prvu samostalnu akciju u Hrvatskoj HGSS bilježi 1988. godine na Biokovu. Komisija za helikoptersko spašavanje osnovana je 1999. godine, dok se stalna dežurstva u ljetnim mjesecima provode se od 2006. godine. Potrebe za takvom vrstom spašavanja su svakim danom bivale sve veće i bilo je nužno uspostaviti organizaciju i školovanje budućih letača spašavatelja.

Komisiju čine, svi njezini članovi.
Pročelnik, zamjenik, tajnik (administrator), instruktori, spašavatelji i pripravnici za letače. Od toga je 8 instruktora, 36 spašavatelja i 46 pripravnika. Osim helikopterskih vježbi, na godišnjoj bazi organizira se i nekoliko sastanaka komisije.

Nove članovi regrutiraju se iz redova licenciranih gorskih spašavatelja koji imaju najmanje dvije godine staža u službi i pokazuju volju za daljnjim usavršavanjem.

Svake godine se odradi petnaestak vježbi:

• vježbe licenciranja
• obuke za instruktore i letače spašavatelje
• Tečajevi za nove letače spašavatelje
• vježbe i predavanja prilikom ljetnih tečajeva HGSS-a
• vježbe s komisijom za potrage (potražni psi)
• vježbe spašavanja iz mora i broda
• vježbe HUET (Helicopter Underwater Escape Training)

Način operativnog djelovanja je sljedeći:

Kad se bilo gdje u Hrvatskoj pojavi potreba za spašavanjem ljudi i imovine jedno od prvih pitanja je – da li bi se mogao uključiti helikopter?

• ako vođa akcije na terenu procjeni da je potreban helikopter upućuje se poziv pročelniku Heli komisije i s njim se usuglasi potrebitost
• pročelnik Heli komisije započinje proceduru pozivom na broj 112 županije u kojoj je započela akcija spašavanja. Operater iz baze 112 prosljeđuje zahtjev prema stožeru O.S sa specifičnim podacima važnim za pojedinu akciju spašavanja (vrsta nesreće, broj spašavatelja, mjesto ukrcaja, vrijeme dolaska helikoptera, dostupnost određenog tipa helikoptera)
• spasilačka ekipa se slaže po kompetencijama i uvježbanosti
• osim ekipe važna je i odgovarajuća oprema

Jedan od ciljeva komisije je pojačati obuku spašavanja iz mora i broda. U tu svrhu osim vježbi s HRZ uspostavili smo međunarodnu suradnju u Nizozemskoj gdje smo već odradili neke obuke (HUET i Rescue Swimmer).

Školovanje, obuka i spašavanja u većini slučajeva provode se s helikopterom MI-8 MTV u vlasništvu HRZ-a. Iako gajimo odličnu suradnja s HRZ, ona ima svoja ograničenja. Helikopter je višenamjenski i koristi se za sve potrebe (vojne, vatrogasne, medicinske). Problem je i dostupnost helikoptera izvan radnog vremena i vikendom kada je njegova dostupnost tek za dva sata. Sustavno se radi na pribavljanju modernijih i manjih helikoptere čija namjena bi bila isključivo za potrebe potraga i spašavanja.