U Hrvatskoj je do sada poznato oko 9000 speleoloških objekata različite morfologije i specifičnih zahtjeva u slučaju akcija spašavanja, na primjer*:

•  4 jame dublje od 1.000 metara (Jamski sustav Lukina jama – Trojama -1.431 m, Jama Nedam -1.335 m Slovačka jama – 1.324 m, Jamski sustav Velebita -1.026 m,)
• 13 jama dubljih od 500 m (Jama Njemica -934 m, Mokre noge -831 m, Jamski sustav Crnopac -830 m, Amfora -778m m, Meduza -706 m, Jamski sustav A-1 – Vilimova jama (A-2) -589 m, Patkov gušt -553 m, Olimp -537 m, Ledena jama u Lomskoj dulibi -536 m, Ponor na Bunovcu -534 m, Lubuška jama -529 m, Crveno jezero -528 m i Munižaba -510 m
• velike vertikale – u Hrvatskim jamama ima dosta velikih vertikala, neke su među najvećima na svijetu (dvije vertikale dublje od 500 m, dvije vertikale dublje od 300 m, a čak trinaest dubljih od 200 m), a vertikale od 100 m dubine dosta su česte.
• dugačke i komplicirane špilje (Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica duljine 16.396 m, Panjkov ponor – Muškinja duljine 13.052 m i dr.)
• dugačke, duboke i komplicirane jame (Jamski sustav Crnopac, trenutne duljine 58.974 m i dubine 830 m; Munižaba duljine 9.911 m i dubine 510 m)
• ekstremno uski kanali (jama Amfora, Lubuška jama)
• duboki izvori (vrelo Une -248 m), Crveno jezero (-260m), Sinjac (-208m), Vruja kod Brela (-125 m)
• dugački izvori: Vrulja Modrić (2.1 km -36m), Vrulja Zečica (1.2 km – 49m), Velika Vrulja (1.5km, -76m)
• duboki jamski sifoni (sifon na dnu Lukine jame -1.431 m, sifon na dnu Slovačke jame -1.324 m, sifon na dnu Jame Njemica –930m, sifon u jami Nedam –1225m dubine)
• morem potopljeni speleološki objekti
• dugački i komplicirani sifoni (Majerovo vrelo, duljine 1.020 m, a dubine 104 m)

* aktualni popis najdubljih i najduljih speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj

Spašavanje u ovakvim uvjetima zahtijeva vrhunsku organizaciju, veliki broj osposobljenih i uvježbanih speleospašavatelja, ogromnu količinu specijalističke opreme i dobru logističku potporu s obzirom na to da se može raditi o višednevnim složenim akcijama speleospašavanja.
Zbog toga se rad i djelovanje Komisije temelji se na organizaciji i provođenju programa osnovnog tečaja i specijalističkih tečajeva speleospašavanja za članove HGSS, vođenju kompleksne akcije speleološkog spašavanja, organiziranja državne vježbe speleospašavanja, prati razvoj i novitete u tehnikama speleospašavanja u svijetu, surađuje sa sličnim službama u svijetu preko ICAR, ECRA, UIS i FSE, surađuje sa speleološkim udrugama u Hrvatskoj radi prevencije nesreća i obuke samospašavanja i sl..Unutar Komisije djeluju dva odjela:

• Odjel za speleoronilačko spašavanje,
• Odjel za frakturiranje stijena.

Odjel za speleoronilačko spašavanje osnovan je 2004. godine s ciljem organiziranja spašavanja iz svih vrsta potopljenih speleoloških objekata. S obzirom na to da Hrvatska obiluje potopljenim speleološkim objektima (potpuno ili djelomično potopljenim – krškim izvorima, sifonima u jamama, morskim vruljama), organizacija ovakvog Odjela se prilagođava potrebi spašavanja iz svakog od njih, često s oprečno drugačijom potrebnom opremom i speleoronilačkim znanjem. Iz istog razloga, članovi unutar Odjela se dijele u više sastava prema iskustvu ali i usmjerenijem razvoju njihovih potencijala. Danas u Odjelu djeluju članovi koji se specijaliziraju za sifonska spašavanja (jako iskusni speleospašavatelji, ojačani znanjem sigurnog preronjavanja sifona), članovi koji su se specijalizirali za klasične speleourone otvorenim krugom disanja, ali i članovi sa zatvorenim krugom disanja koji se specijaliziraju za velike dubine i velike daljine u objektima. Veći dio članova Odjela je obučen i sposoban raditi više zadaća (npr. sifonsko spašavanja i klasični speleouroni s otvorenim krugom disanja). Uz redovne članove HGSS-a, Odjel surađuje i s nekoliko vanjskih suradnika za potrebe specifičnih vrsta speleoronilačkog spašavanja.

Odjel za frakturiranje stijena osnovan je 2016. godine sa ciljem omogućavanja što lakšeg pristupa teško dostupnim dijelovima speleološkog objekta u slučaju nesreće i speleospašavanja kako bi unesrećenu osobu što brže i sigurnije izvukli na površinu pri čemu se za proširivanje uskih dijelova speleološkog objekta koristi ekspanzivni klinovi i pirotehničko sredstvo proizvedeno isključivo za potrebe HGSS-a za što su članovi posebno osposobljeni za korištenje pirotehničkih sredstava.

Kontakt:

• Pročelnik: Marko Rakovac, speleokom@hgss.hr, +385912123009

• Voditelj odjela za speleoronilačko spašavanje: Vladan Strigo

• Voditelj odjela za frakturiranje stijena: Martin Glavić